Koja pitanja su zabranjena na razgovoru za posao u Srbiji
Poslodavac ne sme da postavlja pitanja koja zadiru u lična svojstva kandidata a nisu vezana za posao: bračni status i planiranje porodice, trudnoću, godine, veru, nacionalnost, političko opredeljenje, seksualnu orijentaciju i zdravlje. Umesto toga pitajte o sposobnostima i uslovima koji se tiču konkretnog radnog mesta. Zakon o radu propisuje visoke kazne za diskriminaciju.
Ključno iz teksta
- Zakon o radu zabranjuje i neposrednu i posrednu diskriminaciju, u članovima 18 do 21 ovog zakona.
- Član 20 nabraja pet oblasti u kojima je diskriminacija zabranjena, a prvi su uslovi za zapošljavanje i izbor kandidata.
- Po članu 26 poslodavac ne sme da traži podatke o porodičnom i bračnom statusu i o planiranju porodice, niti da traži test trudnoće, osim kada je posao vezan za rizik po zdravlje.
- Član 274 Zakona o radu propisuje kaznu od 600.000 do 1.500.000 dinara za pravno lice, od 200.000 do 400.000 za preduzetnika i od 30.000 do 150.000 za odgovorno lice u firmi.
- Kandidat može da traži zaštitu kod Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, kod inspekcije rada ili na sudu.
- Ako obrada podataka kandidata počiva na pristanku, poslodavac mora da dokaže da je pristanak dat, po članu 15 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Ovaj tekst je informativan i nije pravni savet. Za konkretne situacije i formulacije oglasa i pitanja, konsultujte pravnika.
Na razgovoru je lako, iz navike ili u želji da se stvori opuštena atmosfera, postaviti pitanje koje zapravo krši zakon. Osim što je nepošteno prema kandidatu, diskriminacija nosi i pravni i reputacioni rizik za firmu. Dobra vest je da se lako izbegava: držite se onoga što je vezano za posao.
Šta zakon kaže
Zakon o radu zabranjuje neposrednu i posrednu diskriminaciju lica koja traže zaposlenje po ličnim svojstvima kao što su pol, starost, trudnoća, zdravstveno stanje i invalidnost, nacionalna pripadnost, veroispovest, bračni status i porodične obaveze, seksualno opredeljenje, političko ili drugo uverenje, socijalno poreklo, imovinsko stanje i članstvo u sindikatu.
Konkretno, zabrana stoji u članovima 18 do 21 Zakona o radu. Član 20 nabraja pet oblasti u kojima zabrana važi, a prvi su uslovi za zapošljavanje i izbor kandidata, dakle upravo razgovor za posao. Član 26 istog zakona posebno zabranjuje poslodavcu da traži podatke o porodičnom i bračnom statusu i o planiranju porodice, kao i da traži test trudnoće, osim kada je posao vezan za rizik po zdravlje.
Kršenje ovih odredbi nije formalnost. Kazne propisuje član 274 istog zakona i one idu na tri nivoa. Firma kao pravno lice plaća od 600.000 do 1.500.000 dinara, a preduzetnik od 200.000 do 400.000. Kažnjava se i odgovorno lice u pravnom licu, dakle konkretan čovek, od 30.000 do 150.000 dinara. Kandidat zaštitu može da traži kod Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, kod inspekcije rada ili na sudu.
Pitanja koja ne smete da postavljate
Zajedničko im je jedno: tiču se privatnog života, a ne sposobnosti za konkretan posao.
- Bračni status i porodica. „Da li ste u braku?”, „Planirate li decu?”, „Imate li malu decu?”
- Trudnoća. Bilo koje pitanje o trudnoći ili nameri da se zatrudni.
- Godine. „Koliko imate godina?” (osim kada je zakonski minimum uslov za posao).
- Vera i nacionalnost. „Koje ste vere?”, „Odakle ste poreklom?”
- Političko opredeljenje. „Za koga glasate?”, „Da li ste član stranke?”
- Seksualna orijentacija. Bilo koje pitanje o privatnom životu ove vrste.
- Zdravlje. Opšta pitanja o bolestima i zdravstvenom kartonu (osim dokazane zdravstvene sposobnosti za konkretan, na primer fizički zahtevan, posao).
Ako vam se pitanje čini „zanimljivim” ali nema veze sa zadacima radnog mesta, verovatno ga ne treba postavljati.
Pitajte drugačije: isti cilj, dozvoljeno pitanje
Skoro uvek postoji dozvoljena verzija koja vam daje informaciju koja vam stvarno treba, a ne zadire u lična svojstva.
| Ne pitajte ovako | Pitajte ovako (vezano za posao) |
|---|---|
| Da li planirate decu? | Posao zahteva povremena putovanja i rad vikendom. Možete li to da ispunite? |
| Koliko imate godina? | Ispunjavate li zakonske uslove za ovaj posao? |
| Koje ste nacionalnosti? | Govorite li tečno jezike koji su potrebni za posao? |
| Imate li zdravstvenih problema? | Možete li da obavljate fizičke zadatke koje posao traži (npr. podizanje tereta)? |
| Da li ste u braku? | Da li vam odgovara raspored smena koji ovaj posao podrazumeva? |
Kada je lično svojstvo ipak uslov
Postoje izuzeci, ali su uski. Ako je neko svojstvo objektivan i dokaziv uslov za posao, sme da se proverava, ali samo u meri u kojoj je nužno. Na primer, zakonski minimum godina za rad sa određenom opremom, ili zdravstvena sposobnost za posao sa velikim fizičkim opterećenjem. Pravilo je: proveravate sposobnost za zadatak, ne lično svojstvo samo po sebi.
Šta smete slobodno da pitate
Da u strahu od greške ne biste izbegavali i sasvim legitimna pitanja, evo šta je uvek u redu jer se direktno tiče posla:
- Iskustvo i veštine koje su relevantne za radno mesto.
- Dostupnost: smene, vikendi, noćni rad i kada kandidat može da počne.
- Spremnost na uslove posla: putovanja, rad na terenu, fizički zadaci (kao zadatak, ne kao pitanje o zdravlju).
- Motivacija i očekivanja od posla.
- Formalni uslovi: potrebne dozvole, sertifikati ili vozačka dozvola ako je posao zahteva.
Jednostavno pravilo: ako pitanje pokazuje može li kandidat da obavlja posao, sme se postaviti. Ako otkriva ko je kandidat u privatnom životu, ne sme.
Kako Verilio pomaže
Najčešći izvor diskriminatornih pitanja je improvizacija u živom razgovoru. Kada Verilio vodi prvi krug, svi kandidati dobijaju ista, unapred definisana pitanja vezana za posao, pa nema prostora za slučajno neprikladno pitanje. Uz to imate transkript i dosledan, uporediv proces koji lakše branite ako zatreba. Više o usklađenosti pišemo na stranici Bezbednost i usklađenost, a ako želite da vidite kako to izgleda na vašoj poziciji, možete zakazati kratku demonstraciju.
Česta pitanja
Da li smem da pitam kandidatkinju da li planira decu?
Ne. Pitanja o planiranju porodice, trudnoći i bračnom statusu su zabranjena jer predstavljaju diskriminaciju po Zakonu o radu. Umesto toga jasno navedite uslove rada (na primer smene ili putovanja) i pitajte da li kandidat može da ih ispuni.
Kolike su kazne za diskriminatorna pitanja?
Kazne propisuje član 274 Zakona o radu i one idu na tri nivoa. Za kršenje zabrane diskriminacije pravno lice plaća od 600.000 do 1.500.000 dinara, a preduzetnik od 200.000 do 400.000. Kažnjava se i odgovorno lice u pravnom licu, od 30.000 do 150.000 dinara. Kandidat zaštitu može da traži kod Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, kod inspekcije rada ili na sudu.
Smem li uopšte da pitam o godinama ili zdravlju?
Samo ako je to objektivan i dokaziv uslov za posao, na primer zakonski minimum godina za određene poslove ili zdravstvena sposobnost za fizički zahtevan rad. U svim ostalim slučajevima ta pitanja su zabranjena.